BIOGRAFIJA
Biljana Ristic je rodjena u Nevesinju,u Hercegovini 1967.g. Slikarstvo,kao nacin razmisljanja o svetu oko sebe i o sebi u tom svetu ,odabrala pre vise od dve decenije.Dobitnik je nagrada za slikarstvo , a pored slikanja bavi se dizajnom, scenskim dizajnom,ilustracijom ,umetnickom fotografijom, produkcijom.
Organizator je i ucesnik humanitarnih aukcija za pomoc deci.Jedan je od osnivaca i clan Likovne grupe ALBI ART iz Novog Sada,clan Likovnog kluba Djuro Salaj iz Beograda.
Ucestvuje na domacim i medjunarodnim kolonijama.Imala preko 40 kolektivnih izlozbi i 20 samostalnih.
Autor dizajna projekta i preloma knjige (buklet) dokumentarnog filma "STARA HERCEGOVINA" cija je prva promocija bila u amfiteatru Sportsko poslovnog centra Vojvodina (SPENS) 25.januara 2011.g.
Samostalne izlozbe:
-Nevesinje,januar 2002.
-Novi Sad,januar 2003.
-Sombor, mart 2003.
-Nevesinje,avgust 2003.
-Kula,septembar 2003.
-Backa Topola,decembar 2003.
-Novi Becej,decembar 2003.
-Novi Sad,januar 2004.
-Pancevo ,septembar 2004.
-Novi Sad ,januar 2005.
-Zrenjanin ,juni 2005.
-Vrsac,juni 2005
-Nevesinje,avgust 2005.
-Novi Sad, mart 2006.
-Srbobran,juni 2007.
-Novi Sad ,januar 2008.
-Zrenjanin, april 2008.
-Novi Sad ,april 2008.
-Nevesinje ,avgust ,2008.
-Novi Sad ,januar ,2009.
-Novi Sad,januar 2010. g
-Beograd ,februar 2010.g
-Backi Petrovac, maj 2010.g
-Nevesinje ,avgust 2010. g
-Novi Sad ,januar 2011. g
-Izlozba u Prirodnjackom muzeju u Novom Sadu u septembru 2011.
-Klek , 2011.
-Ravni Topolovac, 2011.
-Kikinda, 2012.
Neke od kolektivnih izlozbi:
- 10. Beogradska Mini Art scena ,Galerija SINGIDUNUM 2003,g
-11.Beogradska Mini Art scena , Galerija SINGIDUNUM 2004g
-14 Beogradska Mini art scena,Galerija SINGIDUNUM, 2007
-Jesenji likovni salon Vrbas 2007,Galerija Kulturnog centra Vrbas
-Umetnost za mir u Evropi I Svetu ,oktobar 2007,Mondovi,Italija
-VI Medjunarodna izložba "Žene slikari" 2008,Majdanpek
-Internet izlozba slika Sv.Anastasia, postavka na sajtu:www.s.anastasia
wedge.ru
-Petrovaradinska tvrdjava u delima umetnika,ART KLINIKA ,2008, Novi Sad
-VII Me?unarodna izložba "Žene slikari" ,Majdanpek 2009.
Zivi i radi u Novom Sadu.
Likovne kolonije:
2008. "Kiseljak", Kiseljak
2007. "Kreševo", Kreševo
2007. "Kiseljak", Kiseljak
2007. "Pihaci", Stubicke Toplice
2005. "Kiseljak", Kiseljak
2003. "Kolut", Kamarište
e-mail: ristic_biljana@yahoo.com
risticbiljana@sezampro.yu
Izvodi iz kritika:
“ …. Za mnoge romanticare i pristalice umetnosti radi umetnosti,umetnik treba da se odvoji od drustva u kulu od slonovace utoliko pre sto je svetina po prirodi neprijataljski raspolozena prema geniju.Vini u svom delu Stelo apostrofira misao biti sam i izvrsiti svoju misiju.Ali biti dosledan prema prirodi svoga bica oslobodjen uticaja neceg mozda najplemenitijeg ili moralnog.
Biljana Ristic je britka i putena likovna individualnost koja balansira izmedju datosti i zelje.Ona razbija sematske asocijacije,suptilnim pastelnim nanosima,kruzeci oko izdvojenog detalja koji je apostrofirala kroz sopstvenu simboliku kroz jezgro price ili svedeni umetnicki akcenat.Takva imaginarna i duhovna relevantnost je uzvisenog posebnog anestetickog dejstva kao nuznost i kao prva esteticka forma zakona opste harmonije najneposrednija i najpotpunija.”
Zoran Gashi
“ U osnovi stvaralackog cina i postupka Biljane Ristic u samom njenom epicentru je strast.Strast kao stvaralacki cin i strast kao potentni radjajuci princip.A imenica strast dolazi od glagola stradati.Pa,zato kada kazemo da neko nekog bezstrasno voli ,to znaci da ga voli bez spremnosti da strada za njega.Pa cak kad se setimo prvih dodira u erotskoj strasti mi se prisetimo premiranja koje lici stradanju,ali to stradanje ,ta strast je dakle stvorenje neceg novog.Zar u takvom strasnom cinu se nisu zarumenili,u apstrakcijama,falusoidni predeli mikro kosmosa zene ,a i cele vasione.Zar se u takvoj strasti jabuka ne uranja u vrtlog prostora u spiralama i talog vremena pored piramida.I zar tom istom strascu,kraljevac kao kakav mocan kraljevic ne razara kamen i u tom stradanju ne vaskrsava ga u svoje mocne i fascinantne latice.”
Blagoje Bakovic
“ Uvek sam se pitao kako je moguce da naizgled “mrtve” stvari koje nas okruzuju u nasem zivotu poseduju toliko zivotnih energija,toliko bezimenih neispricanih prica.Toliko topline i skoro magicnu moc da te oplemene da probude i ozive osecanja kojih nismo svesni –zapise nasih predaka.Kolika je snaga ognjista ili stare petrolejke kada se uspesno nosi sa neonskim osvetlenjem,kompjuterima,pronalascima 21.veka,sa novim “izumima “ savremenih likovnih tekovina?
Mozda ce kompjuter imati tu snagu u 25. veku ali za sada ta stara dama uvek ce naci mesto u nekom kutku i u najsavremenijem enterijeru,kao na slici Biljane Ristic.
Posmatrajuci pastele koje nam predstavlja Biljana, u prvi mah izborom motiva otkriva nam njeno poreklo,njene korene rodne joj Hercegovine.
Neopterecena akademskom analizom kompozicije,gradnjom slike Biljana nam se “razgolicuje” i pokazuje onakvom kakva jeste.Metafizinost hercegovackog podneblja provlaci se kroz svaku sliku nevidljivom niti ,koja nije naslikana ,ona se jednostavno oseca.
Sluzeci se realistickim pristupom Biljana nas uvlaci u svoj svet u svoju intimu ,u svoj kolorit.Tahnikom pastela uspeva da materijalizuje strukturu predmeta ali ono sto je po meni mnogo znacajnije uspeva da stvori atmosferu,taj nevidljivi titraj metafizike.
Baveci se slicnom tematikom ,iz iskustva znam da ce duhovnost nadvladati materijalno.
Biljana nam je pokazala da vlada tehnikom pastela ,zna da gleda i posmatra.Kolorit je cist i jasan.Kompozicija slika je cvrsta i stabilna sa povremenim naznakama nemiranja sa klasicnom postavkom kompozicije sto nam otkriva da je svesna svig postignutog maksimuma u ovim slikama ali da je svesna i svog nemira u dubini duse koja trazi nove puteve,nove izazove i nova pitanja!
Jednog dana postavice pitanje gde je granica horizonta bilo nad vojvodjanskom ravnicom ili krsevitom Hercegovinom
Gde okaciti fenjer svojih predaka?
Tibor Nadj
Svugde se moze slikati, ali - to je truizam, zavicaj je slikaru najpovoljniji ambijent.” (Oskar Davico o slikama Milana Konjovica)
BIljana Ristic je strasni samonikli slikar hercegovackog podneblja. Njene slike na izlozbi u Kleku gledao sam kao Mesonije u sliku “Minsterski mir” Terborha na prodajnoj izlozbi zbirke “Demidov - Donato”, u Parizu, 1868. godine. Kod svake sam morao zastati da srce i oko zadovoljim. Iz svake bi nesto zasjalo, u svakoj bilo neceg razmisljanju podsticajnog, sve su bile pune znacenjske opalizacije. Te oslikane kamene ploce zaokupljivale su mi cula bojom, zvukom i mirisom. Razlicita sinestezija izazivala je znatizeljni nadrazaj i zaposljavala moje meditacije. Nijedno mi culo na toj izlozbi nije bilo nezaposleno! Biljani Ristic, od zavicajne ljubavi i talenta uzvrsnoj i uzdusastoj, misao neprekidno i zanosno bludi nad hercegovackom, duhu zavetarnom i krsevitom zaneblju. Drevni kamen i kamene grede talasaju njenu mastu i njene unezverene i radoznaleoci umetnicke. Tamo gde “vuk vije da druzinu svije” njeno je porodicno gnezdo davno svito, njeno je zastitno potkrilje. Kada god oseti duhovnu teskobu, ona se, samoodbrambenim refleksom, iz Novog Sada prenese rodnom, zarkovitom i smirajnom Nevesi nju, svom duhovnom pribezistu i likovnom inspirativnom stvaralackom vrelu, da bol odagna, da tugu rasprsi. Tamo je srce hoce! Cvrstim sponama u Biljani Ristic su skopcana dva prostora: panonski, sa plodnim cernozemom, i - -- hercegovacki, borbom za samoodrzanje nasumorenim. Ovaj drugi je njenom ceznjom i nostalgijom obujmljen, mami joj uzdahe i jecanje srca.Oba zive izvan zakona prolaznosti!
Dok nam forma ovih slika paznju drzi, u retencijama nam se uspostavlja eticka i religiozna snaga cvrstih gorstaka u borbi protiv konvertita i gramzljivih lomivrata koji su hteli da im uskrate pravo na cetiri vrednosti slobode ( po merilima starih Grka ): zivljenja, misljenja, govora i postupanja. Slike Biljane Ristic su umetnicki savrseno sazdane. One su produkt njenog izrazi tog likovnog talenta, potrebe stvaralackog bica i olujnih emocija i refleksija.Njene boje asociraju odjeke siromastvom sjaktavog i nesnovitog prostora, lisenog, na slika ma, sunca i hlada. Autorkinom zeljivom i krticavom umu i uzditom i svetlom duhu najvise odgo vara znacenjski izraz tropa. Odabrani simboli i motivi u likovnoj idiosinkraziji refleksi vnih tonova asociraju i neke druge, sire predstavne slike. Oni dodiruju i zagonetna varnicenja i apokalipsu zvezdanog, kosmickog prostora. U ovom originalnom (ne eklektickom) semiotickom skupu i odbiru znakova za docaravanje zavicaja izrazeni su: kamen i kuce plocarice slamnih krovova (u kojima se nalaze ognjista, verige i cerjen svodovi ), pojate i pokoja vocka, cabar i stupa, palisadi i mostovi, bogomolje i ciraci, jabuka i hleb, burila i namreskan i zadumljen seljak... Bitnosti zivota Hercegovine, koja “ sve naseli a sebe ne iseli ”, Biljana Ristic voli i cuva, slikama ovekovecuje i taj dragoceni uprt u milotnim uprtacama u buducnost nosi.
Prof. dr Spasoje Grahovac
Biljana Ristic se vec duzi niz godina bavi slikarstvom i drugim oblicima likovnog i filmskog stvaralastva. Ona je iskusan izlagac – do sada je priredila cak 27 samostalnih izlozbi a veoma cesto je nastupala na grupnim postavkama kod nas i u inostranstvu. Njeno slikarstvo nastaje na kamenoj podlozi. Radi se o kamenim plohama. Cvrstoca, obezbedjena reljefnost i materijalnost – skoro su odvukli Biljanu Ristic ka slikanju tema iz proslosti. Jer, kamen ima iskonsko znacenje.On je potvrda, cak ovaplocenje, sedimentirane proslosti. A Biljana Ristic se, svojim slikama, nastavlja na taj proces sedimentiranja. Njen bojeni sloj jeste pokusaj da se ostvari jos jedna ovovremenska naslaga, i zbog toga nastoji da ozivi autenticne izglede zavicajnog krsa, ognjista, vec zaboravljenih a sada vec tradicionalnih etnografskih i etnoloskih predmeta i motiva... Hercegovina stara je, u ovim slikama, zadnji sloj kamenog sedimenta. I tu kao da je sve doslo na svoje mesto. Intuitivno, umetnica se, na svoj nacin, nastavila na prirodu. Pri tome ona u kamenu strukturu uplice vlastito bice. I tu, ponovo, dolazi do cudesnog spoja bozanske i ljudske tvorevine. Zbog toga ove slike, sasvim jasno i citko likovno uspostavljene, oslonjene na liniju i crtez, na boju i kolorit a pri tom sasvim personalno senzibilizirane – mogu da nam pruze puno zadovoljstvo. Jer, prepoznajemo teznju umetnika da nam predstavi svoje reminiscencije na iskon zavicaja, prepoznajemo cudesno likovno zadovoljstvo ostvarenog spojem slike i te cudesne podloge, prepoznajemo jedan neobican svet koji nas nateruje da se zapitamo o mogucnostima ljudskog stvaralastva, i o umetnosti samoj... Jer, kako je to vec, povodom slika Biljane Ristic, primetio moj kolega Vladimir Valencik, „u ovim radovima je simbiozom duha i kamena – ostvareno jedno malo cudo“...
Sava Stepanov
BIOGRAFIJA
Biljana Ristic je rodjena u Nevesinju,u Hercegovini 1967.g. Slikarstvo,kao nacin razmisljanja o svetu oko sebe i o sebi u tom svetu ,odabrala pre vise od dve decenije.Dobitnik je nagrada za slikarstvo , a pored slikanja bavi se dizajnom, scenskim dizajnom,ilustracijom ,umetnickom fotografijom, produkcijom.
Organizator je i ucesnik humanitarnih aukcija za pomoc deci.Jedan je od osnivaca i clan Likovne grupe ALBI ART iz Novog Sada,clan Likovnog kluba Djuro Salaj iz Beograda.
Ucestvuje na domacim i medjunarodnim kolonijama.Imala preko 40 kolektivnih izlozbi i 20 samostalnih.
Autor dizajna projekta i preloma knjige (buklet) dokumentarnog filma "STARA HERCEGOVINA" cija je prva promocija bila u amfiteatru Sportsko poslovnog centra Vojvodina (SPENS) 25.januara 2011.g.
Samostalne izlozbe:
-Nevesinje,januar 2002.
-Novi Sad,januar 2003.
-Sombor, mart 2003.
-Nevesinje,avgust 2003.
-Kula,septembar 2003.
-Backa Topola,decembar 2003.
-Novi Becej,decembar 2003.
-Novi Sad,januar 2004.
-Pancevo ,septembar 2004.
-Novi Sad ,januar 2005.
-Zrenjanin ,juni 2005.
-Vrsac,juni 2005
-Nevesinje,avgust 2005.
-Novi Sad, mart 2006.
-Srbobran,juni 2007.
-Novi Sad ,januar 2008.
-Zrenjanin, april 2008.
-Novi Sad ,april 2008.
-Nevesinje ,avgust ,2008.
-Novi Sad ,januar ,2009.
-Novi Sad,januar 2010. g
-Beograd ,februar 2010.g
-Backi Petrovac, maj 2010.g
-Nevesinje ,avgust 2010. g
-Novi Sad ,januar 2011. g
-Izlozba u Prirodnjackom muzeju u Novom Sadu u septembru 2011.
-Klek , 2011.
-Ravni Topolovac, 2011.
-Kikinda, 2012.
Neke od kolektivnih izlozbi:
- 10. Beogradska Mini Art scena ,Galerija SINGIDUNUM 2003,g
-11.Beogradska Mini Art scena , Galerija SINGIDUNUM 2004g
-14 Beogradska Mini art scena,Galerija SINGIDUNUM, 2007
-Jesenji likovni salon Vrbas 2007,Galerija Kulturnog centra Vrbas
-Umetnost za mir u Evropi I Svetu ,oktobar 2007,Mondovi,Italija
-VI Medjunarodna izložba "Žene slikari" 2008,Majdanpek
-Internet izlozba slika Sv.Anastasia, postavka na sajtu:www.s.anastasia
wedge.ru
-Petrovaradinska tvrdjava u delima umetnika,ART KLINIKA ,2008, Novi Sad
-VII Me?unarodna izložba "Žene slikari" ,Majdanpek 2009.
Zivi i radi u Novom Sadu.
Likovne kolonije:
2008. "Kiseljak", Kiseljak
2007. "Kreševo", Kreševo
2007. "Kiseljak", Kiseljak
2007. "Pihaci", Stubicke Toplice
2005. "Kiseljak", Kiseljak
2003. "Kolut", Kamarište
e-mail: ristic_biljana@yahoo.com
risticbiljana@sezampro.yu
Izvodi iz kritika:
“ …. Za mnoge romanticare i pristalice umetnosti radi umetnosti,umetnik treba da se odvoji od drustva u kulu od slonovace utoliko pre sto je svetina po prirodi neprijataljski raspolozena prema geniju.Vini u svom delu Stelo apostrofira misao biti sam i izvrsiti svoju misiju.Ali biti dosledan prema prirodi svoga bica oslobodjen uticaja neceg mozda najplemenitijeg ili moralnog.
Biljana Ristic je britka i putena likovna individualnost koja balansira izmedju datosti i zelje.Ona razbija sematske asocijacije,suptilnim pastelnim nanosima,kruzeci oko izdvojenog detalja koji je apostrofirala kroz sopstvenu simboliku kroz jezgro price ili svedeni umetnicki akcenat.Takva imaginarna i duhovna relevantnost je uzvisenog posebnog anestetickog dejstva kao nuznost i kao prva esteticka forma zakona opste harmonije najneposrednija i najpotpunija.”
Zoran Gashi
“ U osnovi stvaralackog cina i postupka Biljane Ristic u samom njenom epicentru je strast.Strast kao stvaralacki cin i strast kao potentni radjajuci princip.A imenica strast dolazi od glagola stradati.Pa,zato kada kazemo da neko nekog bezstrasno voli ,to znaci da ga voli bez spremnosti da strada za njega.Pa cak kad se setimo prvih dodira u erotskoj strasti mi se prisetimo premiranja koje lici stradanju,ali to stradanje ,ta strast je dakle stvorenje neceg novog.Zar u takvom strasnom cinu se nisu zarumenili,u apstrakcijama,falusoidni predeli mikro kosmosa zene ,a i cele vasione.Zar se u takvoj strasti jabuka ne uranja u vrtlog prostora u spiralama i talog vremena pored piramida.I zar tom istom strascu,kraljevac kao kakav mocan kraljevic ne razara kamen i u tom stradanju ne vaskrsava ga u svoje mocne i fascinantne latice.”
Blagoje Bakovic
“ Uvek sam se pitao kako je moguce da naizgled “mrtve” stvari koje nas okruzuju u nasem zivotu poseduju toliko zivotnih energija,toliko bezimenih neispricanih prica.Toliko topline i skoro magicnu moc da te oplemene da probude i ozive osecanja kojih nismo svesni –zapise nasih predaka.Kolika je snaga ognjista ili stare petrolejke kada se uspesno nosi sa neonskim osvetlenjem,kompjuterima,pronalascima 21.veka,sa novim “izumima “ savremenih likovnih tekovina?
Mozda ce kompjuter imati tu snagu u 25. veku ali za sada ta stara dama uvek ce naci mesto u nekom kutku i u najsavremenijem enterijeru,kao na slici Biljane Ristic.
Posmatrajuci pastele koje nam predstavlja Biljana, u prvi mah izborom motiva otkriva nam njeno poreklo,njene korene rodne joj Hercegovine.
Neopterecena akademskom analizom kompozicije,gradnjom slike Biljana nam se “razgolicuje” i pokazuje onakvom kakva jeste.Metafizinost hercegovackog podneblja provlaci se kroz svaku sliku nevidljivom niti ,koja nije naslikana ,ona se jednostavno oseca.
Sluzeci se realistickim pristupom Biljana nas uvlaci u svoj svet u svoju intimu ,u svoj kolorit.Tahnikom pastela uspeva da materijalizuje strukturu predmeta ali ono sto je po meni mnogo znacajnije uspeva da stvori atmosferu,taj nevidljivi titraj metafizike.
Baveci se slicnom tematikom ,iz iskustva znam da ce duhovnost nadvladati materijalno.
Biljana nam je pokazala da vlada tehnikom pastela ,zna da gleda i posmatra.Kolorit je cist i jasan.Kompozicija slika je cvrsta i stabilna sa povremenim naznakama nemiranja sa klasicnom postavkom kompozicije sto nam otkriva da je svesna svig postignutog maksimuma u ovim slikama ali da je svesna i svog nemira u dubini duse koja trazi nove puteve,nove izazove i nova pitanja!
Jednog dana postavice pitanje gde je granica horizonta bilo nad vojvodjanskom ravnicom ili krsevitom Hercegovinom
Gde okaciti fenjer svojih predaka?
Tibor Nadj
Svugde se moze slikati, ali - to je truizam, zavicaj je slikaru najpovoljniji ambijent.” (Oskar Davico o slikama Milana Konjovica)
BIljana Ristic je strasni samonikli slikar hercegovackog podneblja. Njene slike na izlozbi u Kleku gledao sam kao Mesonije u sliku “Minsterski mir” Terborha na prodajnoj izlozbi zbirke “Demidov - Donato”, u Parizu, 1868. godine. Kod svake sam morao zastati da srce i oko zadovoljim. Iz svake bi nesto zasjalo, u svakoj bilo neceg razmisljanju podsticajnog, sve su bile pune znacenjske opalizacije. Te oslikane kamene ploce zaokupljivale su mi cula bojom, zvukom i mirisom. Razlicita sinestezija izazivala je znatizeljni nadrazaj i zaposljavala moje meditacije. Nijedno mi culo na toj izlozbi nije bilo nezaposleno! Biljani Ristic, od zavicajne ljubavi i talenta uzvrsnoj i uzdusastoj, misao neprekidno i zanosno bludi nad hercegovackom, duhu zavetarnom i krsevitom zaneblju. Drevni kamen i kamene grede talasaju njenu mastu i njene unezverene i radoznaleoci umetnicke. Tamo gde “vuk vije da druzinu svije” njeno je porodicno gnezdo davno svito, njeno je zastitno potkrilje. Kada god oseti duhovnu teskobu, ona se, samoodbrambenim refleksom, iz Novog Sada prenese rodnom, zarkovitom i smirajnom Nevesi nju, svom duhovnom pribezistu i likovnom inspirativnom stvaralackom vrelu, da bol odagna, da tugu rasprsi. Tamo je srce hoce! Cvrstim sponama u Biljani Ristic su skopcana dva prostora: panonski, sa plodnim cernozemom, i - -- hercegovacki, borbom za samoodrzanje nasumorenim. Ovaj drugi je njenom ceznjom i nostalgijom obujmljen, mami joj uzdahe i jecanje srca.Oba zive izvan zakona prolaznosti!
Dok nam forma ovih slika paznju drzi, u retencijama nam se uspostavlja eticka i religiozna snaga cvrstih gorstaka u borbi protiv konvertita i gramzljivih lomivrata koji su hteli da im uskrate pravo na cetiri vrednosti slobode ( po merilima starih Grka ): zivljenja, misljenja, govora i postupanja. Slike Biljane Ristic su umetnicki savrseno sazdane. One su produkt njenog izrazi tog likovnog talenta, potrebe stvaralackog bica i olujnih emocija i refleksija.Njene boje asociraju odjeke siromastvom sjaktavog i nesnovitog prostora, lisenog, na slika ma, sunca i hlada. Autorkinom zeljivom i krticavom umu i uzditom i svetlom duhu najvise odgo vara znacenjski izraz tropa. Odabrani simboli i motivi u likovnoj idiosinkraziji refleksi vnih tonova asociraju i neke druge, sire predstavne slike. Oni dodiruju i zagonetna varnicenja i apokalipsu zvezdanog, kosmickog prostora. U ovom originalnom (ne eklektickom) semiotickom skupu i odbiru znakova za docaravanje zavicaja izrazeni su: kamen i kuce plocarice slamnih krovova (u kojima se nalaze ognjista, verige i cerjen svodovi ), pojate i pokoja vocka, cabar i stupa, palisadi i mostovi, bogomolje i ciraci, jabuka i hleb, burila i namreskan i zadumljen seljak... Bitnosti zivota Hercegovine, koja “ sve naseli a sebe ne iseli ”, Biljana Ristic voli i cuva, slikama ovekovecuje i taj dragoceni uprt u milotnim uprtacama u buducnost nosi.
Prof. dr Spasoje Grahovac
Biljana Ristic se vec duzi niz godina bavi slikarstvom i drugim oblicima likovnog i filmskog stvaralastva. Ona je iskusan izlagac – do sada je priredila cak 27 samostalnih izlozbi a veoma cesto je nastupala na grupnim postavkama kod nas i u inostranstvu. Njeno slikarstvo nastaje na kamenoj podlozi. Radi se o kamenim plohama. Cvrstoca, obezbedjena reljefnost i materijalnost – skoro su odvukli Biljanu Ristic ka slikanju tema iz proslosti. Jer, kamen ima iskonsko znacenje.On je potvrda, cak ovaplocenje, sedimentirane proslosti. A Biljana Ristic se, svojim slikama, nastavlja na taj proces sedimentiranja. Njen bojeni sloj jeste pokusaj da se ostvari jos jedna ovovremenska naslaga, i zbog toga nastoji da ozivi autenticne izglede zavicajnog krsa, ognjista, vec zaboravljenih a sada vec tradicionalnih etnografskih i etnoloskih predmeta i motiva... Hercegovina stara je, u ovim slikama, zadnji sloj kamenog sedimenta. I tu kao da je sve doslo na svoje mesto. Intuitivno, umetnica se, na svoj nacin, nastavila na prirodu. Pri tome ona u kamenu strukturu uplice vlastito bice. I tu, ponovo, dolazi do cudesnog spoja bozanske i ljudske tvorevine. Zbog toga ove slike, sasvim jasno i citko likovno uspostavljene, oslonjene na liniju i crtez, na boju i kolorit a pri tom sasvim personalno senzibilizirane – mogu da nam pruze puno zadovoljstvo. Jer, prepoznajemo teznju umetnika da nam predstavi svoje reminiscencije na iskon zavicaja, prepoznajemo cudesno likovno zadovoljstvo ostvarenog spojem slike i te cudesne podloge, prepoznajemo jedan neobican svet koji nas nateruje da se zapitamo o mogucnostima ljudskog stvaralastva, i o umetnosti samoj... Jer, kako je to vec, povodom slika Biljane Ristic, primetio moj kolega Vladimir Valencik, „u ovim radovima je simbiozom duha i kamena – ostvareno jedno malo cudo“...
Sava Stepanov